Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2017. / 2018. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatska historiografija
Kratica predmeta POVP6-8 Šifra predmeta 98006
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 2
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 676
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Tomislav Matić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail tomislav.matic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 677
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle, podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom i svjetskom historiografskom okruženju.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati temeljna djela hrvatske historiografije te ključne osobe i njihov doprinos 2. Prepoznati temeljne značajke hrvatske historiografije od njezinih početaka do suvremenoga doba 3. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti i tematiku hrvatske historiografije tijekom njezinog razvitka u pojedinim povijesnim razdobljima sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i pronalaziti izvore u knjižnicama i drugim ustanovama 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 6. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje 9. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004., str. 793-864.; M. Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, trajanja, Zagreb 1996., str. 172-188.; D. Pavličević, Problemi hrvatskih povijesnih sinteza XIX. i XX. stoljeća, u: Hrvatska historiografija XX. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva (ur. S. Lipovčan i Lj. Dobrovšak), Zagreb 2005., str. 215-227.; Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (gl. ur. I. Karaman), Zagreb 1980., str. 201-212.

Dopunska

M. Strecha, O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. stoljeću, Povijest u nastavi 3 (2005), str. 103-116.; M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002.; T. Macan, Pogled na razvitak i stanje hrvatske povijesne znanosti, u: Hrvatska i održivi razvitak – humane i odgojne vrednote, Zagreb 1998., str. 231-241.; H. Matković, Hrvatska historiografija o razdoblju 1918.–1945., Historijski zbornik 52 (1999), str. 187-192.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene: 

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • 1. kolokvij – 20%
  • 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)